header_printanje.png
02
Oct
2009
Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Štampa

Odluka Vijeća ministara BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 27/04)


Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 30/03 i 42/03), čl. 36, 39, 46. i 68. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 19/02, 35/03, 4/04 i 17/04) i Odluke o radnom vremenu u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ministarstvima Bosne i Hercegovine i drugim tijelima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, broj 16/98), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 56. sjednici održanoj 27. maja 2004. godine, donijelo je


O D L U K U

o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

I

Ovom odlukom utvrđuju se uslovi i način korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i zaposlenike (u daljem tekstu: uposleni) u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

II

Pravo na godišnji odmor imaju svi uposleni koji imaju neprekidan radni staž u trajanju od šest mjeseci.

III

Uposleni imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje:
- 25 radnih dana ....................................... rukovodeći državni službenici i
rukovodioci organizacionih jedinica
- 20 radnih dana ....................................... ostali državni službenici (stručni
savjetnici, viši stručni saradnici i
stručni saradnici)
- 18 radnih dana ....................................... namještenici
Broj radnih dana iz stava 1. ove tačke uvećava se prema sljedećim kriterijima:
a) Zavisno od dužine radnog staža:
- od 5 do 10 godina ............................................................ 2 radni dan
- od 10 do 15 godina .......................................................... 3 radna dana
- od 15 do 20 godina .......................................................... 4 radna dana
- od 20 do 25 godina .......................................................... 5 radna dana
- od 25 do 30 godina .......................................................... 6 radnih dana
- preko 30 godina ............................................................... 8 radnih dana
b) Zavisno od uslova pod kojima uposleni živi i njegovog zdravstvenog stanja:
- samohranom roditelju sa jednim
djetetom do sedam godina života ...................................... 2 radna dana
- samohranom roditelju sa dvoje
i više djece do sedam godina života .................................. 3 radna dana
- roditelju sa jednim djetetom do sedam godina života ....... 1 radni dan
- roditelju sa dvoje i više djece do sedam godina života ..... 2 radna dana
- uposlenom – invalidu ...................................................... 3 radna dana
- uposlenom sa hroničnim oboljenjem ............................... 3 radna dana
Uvećanje godišnjeg odmora uposlenom po osnovu odredbi tačke III pod b) ove odluke, vrši se uz podnošenje relevantne dokumentacije i to samo po jednom utvrđenom osnovu.

IV

Ukupna dužina godišnjeg odmora sa svim uvećanjima po utvrđenim kriteriji-ma ne može trajati duže od 30 radnih dana.

V

Osnovi koji su po odredbama ove odluke od uticaja na dužinu godišnjeg od-mora uzimaju se u obzir sa stanjem do dana kada počinje korištenje godišnjeg odmo-ra. Promjene u tim osnovama nemaju uticaja na dužinu godišnjeg odmora čije je kori-štenje započeto, te ni u slučaju korištenja godišnjeg odmora u dva dijela.

VI

Uposleni koji prvi put zasniva radni odnos ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon navršenih šest mjeseci neprekidnog rada.
Ako uposleni nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ove tačke, ima pravo na po tri dana godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada.

VII

U vrijeme trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subote i nedjelje), vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposlenom priznaje u staž osiguranja.

VIII

Godišnji odmor može se koristiti u dva dijela.
Ako uposleni koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 10 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkas-nije do 30. juna naredne godine.
Uposleni ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to želi, uz uslov da je o tome pismeno obavijestio neposrednog rukovodioca najkasnije tri radna dana prije njegovog korištenja.
Uposleni za ostvarivanje prava na godišnji odmor podnose pismeni zahtjev prije usvajanja Plana iz tačke X ove odluke, u kome iskazuju želju za načinom i vremenom korištenja godišnjeg odmora.

IX

Uposleni se ne može odreći prava na godišnji odmor.
Uposlenom se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor, niti mu se može izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

X

Dužina i vrijeme korištenja godišnjih odmora uposlenih određuje se planom korištenja godišnjih odmora.
Plan korištenja godišnjih odmora donosi funkcioner koji rukovodi ministars-tvom, odnosno rukovodilac drugog organa uprave, službe, tijela i institucije Vijeća ministara (u daljem tekstu: rukovodilac) na osnovu potreba posla, ukoliko Vijeće ministara ne odluči da se koristi kolektivni godišnji odmor. U planu se vodi računa o izraženim pismenim željama uposlenih i određuje lice koja će mjenjati uposlenog kada se nalazi na godišnjem odmoru.
Izuzetno, rukovodilac može zahtjevati prekid godišnjeg odmora iz opravdanih razloga (viša sila, potreba hitnog izvršavanja posla većeg obima i sl.), o čemu donosi rješenje.
Uposlenom kojem se prekine godišnji odmor, a ne nalazi se u mjestu prebiva-lišta, odnosno boravišta, pripadaju troškovi prevoza od mjesta korištenja godišnjeg odmora do mjesta gdje je zaposlen.

XI

Na osnovu utvrđenog plana korištenja godišnjeg odmora rukovodilac donosi pojedinačna rješenja o korištenju godišnjeg odmora uposlenih.

XII

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u 2003.godini, VM broj 21/2003 od 06. marta 2003.godine.

XIII

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u “Sl.glasniku BiH”.
VM broj: ______ /2004 PREDSJEDAVAJUĆI
____________ 2004. godine VIJEĆA MINISTARA BiH
S a r a j e v o Adnan Terzić
OBRAZLOŽENJE
Prijedloga odluke o uslovima i načinu korištenja godišnjeg odmora za državne službenike i namještenike u ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, službama, tijelima i institucijama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine

I - PRAVNI OSNOV
Osnov za donošenje Odluke sadržan je u odredbi člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kojom je predviđeno, između ostalog, da Vijeće ministara u ostvarivanju svojih prava i dužnosti donosi odluke, te u odredbama čl. 39, 46. i 68. stav 1. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i Odluke o radnom vremenu u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ministarstvima Bosne i Hercegovine i drugim tijelima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u kojima je na određeni način regulisana ova materija.

II – RAZLOZI ZA DONOŠENJE
Osnovni razlog za donošenje zajedničke Odluke o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora za sve institucije Bosne i Hercegovine sadržan je u potrebi da se jedinstveno propišu uvjeti i način korištenja godišnjeg odmora u institucijama Bosne i Hercegovine i to kako za državne službenike, tako i za ostale zaposlene (namještenike), a sve u cilju izbjegavanja razlika i mogućih nekonzistentnosti u slučaju kada bi ovu oblast rada regulisale pojedinačno institucije na nivou Bosne i Hercegovine.
Pored toga, još uvijek nije donesen Zakon koji bi regulisao oblast rada u institucijama Bosne i Hercegovine, odnosno Zakon o radu na nivou Bosne i Hercegovine, a donošenjem Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine i Zakona o upravi ukazala se potreba da se navedena oblast detaljnije razradi u odnosu kako su to ti zakoni odredili. Naime, ovom pitanju su posvetili veoma malo odredbi, prepuštajući da odnosnu materiju regulišu budući Zakon o radnim odnosima i podzakonski akti. Iz ovog proizilazi i da je predložena Odluka temporalnog karaktera dok se ne donese navedeni Zakon o radu.

III – OBRAZLOŽENJE POJEDINIH PRAVNIH RJEŠENJA
1. Tač. I i II Prijedloga odluke, kao i postojeća Odluka, na isti način reguliše na koja tijela Bosne i Hercegovine se ista odnosi, te da godišnji odmor mogu koristiti svi zaposleni pod uvjetom da imaju neprekidan radni staž u trajanju od najmanje šest mjeseci.
2. Stavom 1. tačke III Prijedloga odluke propisan je minimalni broj dana godišnjeg odmora na koje pravo imaju svi zaposleni u institucijama BiH, kojom prilikom su ugrađene odredbe člana 46. Zakona o državnoj službi institucija BiH. Tim odredbama predviđeno je da državni službenici od prvog do trećeg platnog razreda (stručni saradnici, viši stručni saradnik, stručni savjetnik) imaju najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora, od četvrtog do šestog platnog razreda (rukovodioci organizacionih jedinica, pomoćnici ministara, sekretari i sekretari sa posebnim zadatkom) imaju pravo na godišnji odmor najmanje 25 radnih dana. Za ostale zaposlene predložen je navedeni minimum od 18 radnih dana po istom osnovu kao i do sada.
Pored toga, stavom. 2. iste tačke predloženo je, kao i u postojećoj Odluci, uvećavanje broja radnih dana za korištenje godišnjeg odmora po osnovu dužine radnog staža, uvjeta pod kojim zaposleni živi i njegovog zdravstvenog stanja, tako da je u ovom nacrtu uvećanje broja radnih dana po osnovu dužine radnog staža određeno prema prema principu povećanja svakih pet. U odnosu na postojeću Odluku po svim alinejama predloženo je povećanje dana.
Što se tiče uslova pod kojim uposleni živi i njegovog zdravstvenog stanja predviđeno je uvećanje radnog staža, kao i do sada za - samohranom roditelju ;roditelju sa jednim djetetom odnosno sa dvoje i više djece (različite životne dobi), te invalidu i uposlenom sa hroničnim oboljenjem
3. Tač. IV do XI Prijedloga preuzeta su identična rješenja kao u postojećoj Odluci, izuzev što je tačkom VIII za prvi dio godišnjeg odmora predviđen minimum od 10 dana umjesto 12 kako je to do sada bilo propisano. Razlog promjene je činjenica da su sada neradni dani subota i nedelja, a prije je to bila samo nedelja i navedeni period je odgovarao kalendarski dvjema sedmicama.
4. Tačkom XII predviđa se stavljanje van snage postojeće Odluke koja je regulisala ovu materiju samo u 2003.godini, što je nepotrebno imajući u vidu objašnjenje dato u poglavlju II ove odluke – Razlozi da donošenje ovakve odluke

IV - FINANSIJSKA SREDSTVA ZA PROVOĐENJE ODLUKE
Za provođenje Odluke sa finansijskog aspekta sredstva su planirana u tekućim izdacima Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2004.godinu.

Posljednje ažurirano utorak, 05 oktobar 2010 15:17