Komentari i dokazi Agencije za državnu službu na Izvještaj revizije učinka Ureda za reviziju institucija BiH [Objavljeno: 17.04.2009.]
U Izvještaju revizije učinka koji se odnosi na proces zapošljavanja državnih službenika u institucijama BiH na samom početku se ističe da je studija pokazala da je sadašnji sistem zapošljavanja državnih službenika neefikasan i ne obezbjeđuje izgradnju institucionalnih kapaciteta, te se izvlače zaključci da: procedure zapošljavanja se ne provode na blagovremen način; rezultati provedenih procedura nisu u skladu sa očekivanjima; relevantne institucije nisu poduzele potrebne mjere kojima bi se ostvarila poboljšanja u sistemu, a što Revizija ilustruje podatkom da je svako četvrto radno mjesto čije je popunjavanje oglašeno u 2005. i 2006. godini još uvijek nepopunjeno, a svaka sedma procedura nije rezultirala zapošljavanjem uspješnih kandidata (nije nam jasno kao su došli do navedenog podatka jer je matematički i faktički to netačno).
Navedeno nije tačno iz razloga što se radna mjesta državnih službenika koja nisu bila popunjena u prvom oglašavanju u 90% slučajeva popune u konkursnoj proceduri kada se oglase drugi put. Nadalje, svako četvrto radno mjesto oglašeno u jednoj godini se ne popuni iz jednostavnog razloga što se procedure konkursa „prenose“ u narednu godinu (posebno radna mjesta oglašena u posljednja tri mjeseca). Takođe ne bilo moguće doći do navedenih podataka budući da se za određeni broj radnih mjesta u institucijama traži veći broj izvršilaca, ili se pak navedena radna mjesta u međuvremeno popunjavaju interno ili eksterno, za šta podatke Revizija na osnovu dokumentacije koju su tražili nije mogla imati relavantne podatke. Proces popunjavanja radnih mjesta državnih službenika je kontinuiran proces vezan za stalnu fluktuaciju ovog kadra (prelazak iz institucije u instituciju, popunjavanje radnih mjesta na osnovu sporazuma i sl.).
Na samom početku Izvršnog rezimea (str. 6. Izvještaja i str. 46. i 47. –dio „Preporuke“) navodi se da je potrebno poduzeti aktivnosti i uvesti promjene koje se odnose na:
1. decentralizaciju sistema zapošljavanja državnih službenika u institucijama BiH;
2. promjenu uloge Agencije za državnu službu sa agencije koja provodi proces i donosi odluke, na agenciju koja bi imala funkciju nadzora;
3.uspostavu centralne baze podataka sa adekvatnim informacijama o sistemu zapošljavanja.
Kroz čitav izvještaj insistira se na decentralizaciji i marginaliziranju uloge Agencije za državnu službu sa institucije koja sprovodi proces zapošljavanja i sukladno Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH vrši postavljenja državnih službenika, na instituciju minornog značaja koja bi trebala samo vršiti neku vrstu nadzora i evaluacije procesa zapošljavanja sa aspekta primijenjenih politika i poštivanja regulative, te obuku kadrova u institucijama koje trebaju provoditi ovaj proces. Predlaže se da „Reformirana Agencija“ (str. 46. Izvještaja) dobije ulogu da vodi i evaluira pilot projekat obuke i izgradnje kapaciteta zapošljavanja u institucijama, kako bi se ove naučile kako da rukovode i kako da dokumentuju proces zapošljavanja.
Na str. 47. Izvještaja se decidno kaže „Ovo zahtijeva promjene u regulativi, zatim izgradnju kompetentnosti Agencije za obavljanje poslova u oblasti evaluacije i praćenja, kao i da vladine institucije dobiju mandat i vještine da u potpunosti samostalno vrše svoje procese zapošljavanja.“ Ove preporuke Revizija učinka pravda neefikasnošću zapošljavanja, sporim procedurama, te na str. 40 Izvještaja navodi da „sistem nije uvijek pružao mogućnost da se pronađu i uposle potrebni kvalitetni kadrovi zbog samog dugotrajnog vremena procesa zapošljavanja (kao i zbog činjenice da se proces nekada i uopšte i ne završi, nego bude poništen), tako da većina institucija nije u mogućnosti ispuniti svoje planove zapošljavanja niti uposliti kadrove koje želi.
U samom svom Izvještaju revizija na više mjesta pravilno navodi da institucije ne dostavljaju planove zapošljavanja Agenciji (str. 20. Izvještaja),da ne dostavljaju na mišljenje pravilnike o unutrašnjoj organizaciji (str.37), da 1/3 državnih institucija nema zaposlenog državnog službenika na poslovima upravljanja ljudskim potencijalima (str. 26. i 27. Izvještaja), da se na njihov zahtjev i poništavaju javni oglasi (Agencija nema prema Zakonu naredbodavne nadležnosti, nego o popunjavanju kadrova odlučuju institucije).
Navedena preporuka Revizije učinka u odnosu na decentralizaciju je APSOLUTNO U SUPROTNOSTI sa praksom EU, Akcioniom planom 1. uz Strategiju reforme javne uprave i važećim zakonskim propisima prvenstveno Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH. Naime, u svim zemljama okruženja kao i u većini zemalja EU postoji jedna centralizovana institucija (koja se različito zove – Institut, Agencija, Služba), odnosno u zemljama okruženja (Središnji ured u Hrvatskoj, Služba za zapošljavanje u Srbiji, Uprava za kadrove u Crnoj Gori, te Agencija za državne službenike u Makedoniji), koje su nadležne za proces zapošljavanja državnih službenika. Procedure u svim ovim zemljama su centralizovane i traju duže jer je potrebno obezbijediti kvalitetan odabir kadrova kroz niz testiranja (provjere znanja i profesionalnih sposobnosti), budući da državni službenici uživaju stalnost radnog mjesta tj. ne primaju se na ugovor. Kako je sama Revizija ustanovila da državne institucije nemaju razvijene jedinice za upravljanje ljudskim potencijalima, 1/3 čak nema niti zaposlenog državnog službenika na ovim poslovima, neutemeljen je prijedlog da se u ovakvoj situaciji proces zapošljavanja prebaci sa Agencije na ovako (ne)organizirane državne institucije, a što bi za posljedicu imalo neprofesionalno provođenje procesa zapošljavanja (nema niti brojčano niti profesionalno obučenih kadrova u institucijama), čiji rezultat bi bio vraćanje na sistem od prije stupanja na snagu Zakona o državnoj službi (provođenje nikakvih ili kratkih i brzih, ali loših procedura zapošljavanja, uvođenje na mala vrata sistema zapošljavanja većeg broja podobnih i poželjnih zbog raznih rođačkih ili prijateljskih veza, na uštrb sposobnih kandidata). Revizija na više mjesta predlaže decentralizaciju procesa zapošljavanja uz samo načelne ideje a bez konkretnog prijedloga sa preciziranim načinom realizacije , kako to oni kažu, brzog, efikasnog procesa zapošljavanja i to kvalitetnih kadrova. Istovremeno, čini se da revizija nije svjesna da kroz svoje preporuke zadire u temelje reforme javne uprave i sistema zapošljavanja, jer do radikalnih izmjena Zakona o državnoj službi, kroz koje bi se realizirale njihove ideje, ne može se pristupit decentralizaciji. Uvođenje predloženog sistema bi u praksi značilo, bez konkretno preciziranih procedura i uz samo načelne i nedefinisane preporuke Revizije, u prelaznom periodu potpunu zbrku u procesu zapošljavanja – prelazak sa jednog na drugi sistem, obučavanje kadrova koji će raditi na zapošljavanju, a naknadno kada bi se eventualno i precizirale određena sporna pitanja, otvaranje mogućnosti jačeg uticaja politike i politički imenovanih lica na odabir kandidata i slično.
Dosta podataka na kojima Revizija temelji svoj izvještaj se veže za izvještaje radnih grupa i podatke od 2005 i 2006 godine, što je i spomenuto , ali se pri tome nije uzelo u obzir napredovanje procesa zapošljavanja u posljednje dvije godine i to i sa aspekta povećanja broja provedenih procedura i broja popunjenih državnoslužbeničkih radnih mjesta, te je izvještaj u tom smislu zastario. Revizija je u Izvještaju na str. 28. i 29. tačno navela da „Na dužinu trajanja centralizovanih procedura utiču raspoloživa tehnička i materijalna sredstva kojima raspolaže Agencija, odnosno činjenica da Agencija nema adekvatan prostor za provođenje javnog i pismenog dijela stručnog ispita, te iz tih razloga Agencija termine održavanja organizuje prema raspoloživosti i veličini prostora koji ima na raspolaganju“, te je takođe navela da „Jedan tehnički sekretar na državnom nivou je u 2007. godini prosječno realizovao 21 javni oglas (prosječno 31 komisija), a na federalnom nivou, jedan tehnički sekretar u 2007. godini je realizovao nešto više od 16 oglasa“, dakle potvrdila je učinkovitost službenika Agencije u ovom segmentu. Ipak, niti je ovo pitanje dovoljno naglašeno, niti je Revizija predložila da se uloga Agencije ojača u smislu bolje tehničke opremljenosti (veći broj kancelarija i sala za testiranje, te računara) i kadrovskog popunjavanja (u samom Izvještaju na str. 15. navodi da u Sektoru za postavljenja koji provodi naveden aktivnosti ima samo 6 /šest/ zaposlenih, i to u momentu provođenja revizije, dok je taj broj u 2005. – 2006. godini bio još manji), te na istoj strani daje krivi podatak o odobrenom budžetu za 2007. godinu za Agenciju (dakle za sve njene aspekte koji uključuju i obuke, zaštitu prava i dr.), jer navodi netačan iznos od 1.668,012 KM, a odobrena sredstva su iznosila 1.069.025 KM. Kroz jačanje Agencije u smislu većeg broja kvalificiranog kadra, većeg broja sala za testiranje i broja računara, kada bi se paralelno mogli sprovoditi stručni ispiti za više institucija, bez velikih organizacionih promjena koje zadiru u sistem reforme javne uprave bi se osiguralo brže i efikasnije provođenje procesa zapošljavanja u svim institucijama BiH.
Problem dužina trajanja konkursnih procedura u državnoj službi ili upravi nije stran ni u razvijenim zapadnoevropskim zemljama, što se može utvrditi i uvidom u relevantnu literaturu. Tako je u Irskoj kao veliki uspjeh istaknuto skraćenje konkursnih procedura na tri mjeseca i to za zaposlenike koji nemaju visoku spremu. Tek je u uvođenjem tzv. SMART centara konkursna procedura u ovoj visokorazvijenoj zemlji skraćena sa dotadašnjih 27 sedmica (skoro sedam mjeseci, te je BiH u ovom segmentu bila slična ovoj visokorazvijenoj zemlji), na dvije sedmice. U Belgiji se kao veliki uspjeh ističe skraćenje konkursne procedure na trajanje od pet mjeseci (što će Agencija za državnu službu postići u 2009. godini i bez SMART centra). Podaci o ovim zemljama uzeti su iz knjige Christoph-a Demmke-a „Evropske državne službe između tradicije i reforme“, izdavač Evropski institut za javnu upravu, izdavač za BiH Agencija za državnu službu, strane 125 – 126 (jedan primjerak knjige predat je revizorskom timu, a relevantne strane dostavljamo u prilogu).
Uvođenje neke vrste SMART centra u BiH omogućit će projekat HRMIS. Naime, iako je Reviziji predočena kompletna projektna dokumentacija vezana za projekat uspostave Informacionog sistema za upravljanje ljudskim resusursima u institucijama BiH (HRMIS), ista propušta da na bilo kom mjestu uopće spomenene implementaciju ovog 1,2 miliona KM (oko 600.000 EUR) vrijednog projekta finansiranog od strane Evropske komisije, a koji implementira naša Agencija. Ovaj projekat je taj koji će osigurati tehničke i organizacione resurse za smanjenje trajanja centraliziranih procedura zapošljavanja u državnu službu. HRMIS se trenutno instalira i konfigurira i isti će do sredine ove godine omogućiti sljedeće funkcionalnosti koji će direktno uticati na ubrzanje konkursne procedure:
- prijavljivanje kandidata on-line tj. putem HRMIS web portala, čime će sekretari Komisija već dan poslije određenog krajnjeg roka za prijave imati konačne spiskove prijavljenih kandidata;
- ukidanje potrebe za slanjem prijavne dokumentacije od strane državnih službenika, koji čine određeni postotak prijavljenih kandidata, jer će njihovi elektronski personalni dosijei već biti upisani u informacioni sistem i u elektronskom formatu odmah dostupni sekretarima Komisije za pripremnu obradu;
- punu automatizaciju polaganja javnog ispita, koji će se umjesto na papiru raditi na računaru, i koji će kandidatima odmah po okončanju testa saopštiti rezultate; ovo će sekretaru Komisije omogućiti brže pokretanje sljedećeg koraka u konkursnoj proceduri;
- djelomičnu automatizaciju pismenog dijela stručnog ispita, jer će se za ove ispite u određenim konkursnim procedurama moći koristiti isti HRMIS modul za polaganja javnog ispit;.
- automatsko generisanje obavijesti kandidatima po različitim osnovima (poziv za polaganje javnog ispita, pismenog dijela stručnog ispita, usmenog dijela stručnog ispita, odbacivanje prijava, saopštavanje rezultata po različitim ispitima i sl.) koje je do sada, zbog velikog broja prijavljenihn kandidata, značajno usporavao konkursnu proceduru; tako će se npr. kroz registraciju prijava u sistem evidentirati da li kandidat ima ili nema položen javni ispit, pa kad dođe vrijeme za pozivanje kandidatā na isti, HRMIS sistem će automatski štampati predefinisane pozive na polaganje javnog ispita.
- Agencija za državnu službu namjerava uvesti i elektronsko pismeno obavještavanje kandidata kroz HRMIS sistem, kada se za to steknu potrebni uslovi u smislu izmjene i donošenja relevantnih propisa; u tom scenariju, na koji će naša Agencija vrlo brzo biti tehnički spremna, kandidati bi se obavještavali o raznim konkursnim aktivnostima i dalje pismeno, ali elektronskim putem (e-mail, SMS); sekretar bi tako samo unio u sistem tačno vrijeme, datum i mjesto polaganja određenog ispita po nekoj konkursnoj proceduri, a sistem bi već narednog trena poslao SMS i e-mail obavijesti svim kandidatima koji trebaju da dobiju navedenu poruku. Sekretari Komisija bi time bili oslobođeni 1. pripreme zasebne obavijesti za svakog pojedinačnog kandidata, 2. protokolisanja svih obavijesti i 3. slanja putem pošte, a uzme li se u obzir da zbog entitetskog sistema poštanske službe pošta u BiH može putovati i do 7 dana i duže, samo uvođenje ovakvog sistema obavještavanja bi radikalno ubrzalo i smanjilo troškove sprovođenja konkursne procedure;
- evidentiranje svih informacija vezanih za konkursne procedure, čime će se sekretarima Komisija omogućiti jasan pregled i tačni statistički podaci na osnovu kojih će se moći efikasno planirati sprovođenje konkursnih procedura.
Dodatno, napominjemo da je Agencija za državnu službu uz saradnju Službe za zajedničke poslove institucija BiH osigurala novu salu za testiranje kandidata sa najsavremenijom računarskom i uredskom opremom. Sala je u momentu pisanja ovog Izjašnjenja u fazi renoviranja i vrlo će brzo biti puštena u funkciju. Povećavanjem broja računara na kojima će se vršiti testiranja značajno će uticati na ubrzanje konkursnih procedura. Osim ove Sale kapaciteta 20 računara, Agencija će nastaviti na aktivnostima osiguranja dodatnih prostorija za provođenje svojih osnovnih nadležnosti, provođenja konkursnih procedura i obuke državnih službenika.
Decentralizacija i marginalizacija uloge Agencije za državnu službu BiH, koju predlaže Revizija, direktno je podrivanje sistema HRMIS koji se u identičnoj formi uvodi i u Agenciji za državnu službu Federacije BiH, Agenciji za državnu upravu Republike Srpske i Pododjeljenju za upravljanje ljudskim resursima Brčko Distrikta, a u cilju harmonizacije oblasti upravljanja ljudskim resursima u cijeloj BiH. Projekat finansira i podržava Delegacija Evropske komisije u BiH, te predstavlja put pridruživanja BiH prema Evropskoj uniji, te doprinos informatizaciji državne uprave („e-government“), što bi se ovakvim preporukama moglo dovesti u pitanje (u prilogu je opis projekta HRMIS).
Nadalje, Iako bi svaki izvještaj pa tako i Izvještaj Revizije učinka trebao biti temeljen isključivo na preciznim podacima i brojevima u navedenom izvještju su istaknute brojke često kontradiktorne ili se pak daju neki komentari koji se zasnivaju na sistemu neargumentovane priče. Kao primjer ističemo navod na str. 39. Izvještaja gdje se kaže „Većina ispitanih institucija (77%) ističe probleme sa kadrovskom nepopunjenošću, koji su, između ostalog uzrokovani dugim procesom zapošljavanja“; „Tokom vremena trajanja oglasa, 47% institucija je izvršilo poništenje dijela ili cijelih oglasa. Najčešći razlog je što je u međuvremenu došlo do usvajanja novih pravilnika o unutrašnjoj organizaciji, tako da su radna mjesta za koja su oglasi objavljeni postala nevažeća“, „Zbog ovakvih problema, logično bi bilo očekivati da većina institucija ističe da je proces neefikasan. Međutim, prema odgovorima iz upitnika koji je poslan institucijama, tek nešto više od pola ispitanih institucija (52%) je to eksplicitno i potvrdila. Ured za reviziju nije bio u mogućnosti ispitati da li se ovdje radi o tome da su, odgovori dati u upitniku, rezultat tendencije da se institucije ne žele službeno eksponirati, ili da li postoji neko drugo objašnjenje ovakvog odgovora“ .
Iz navedenog se inputira da institucije usljed određenih pritisaka neće da se zamjere Agenciji, ali se navedeno ničim ne argumentira, jedinio se stvara konfuzija u postotcima koji se odnose na broj institucija koje su „nezadovoljne“ radom Agencije, i isti variraju od 53% do 77%, dok se na str. 40. Izvještaja gdje decidno navelo da: „Iako su dale velike kritike na dugotrajan proces zapošljavanja, gotovo sve ispitane institucije (91%), ističu da su zadovoljne saradnjom sa Agencijom. Jedno od mogućih objašnjenja je činjenica da većina institucija uzrok problemu neefikasnosti sistema ne vidi u slaboj međusobnoj saradnji, nego da postoje druge mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se situacija poboljšala.“.
Iz ovako koncipiranog izvještaja veoma je teško dobiti tačne podatke, a pogotovo je teško razumjeti preporuke Revizije učinka koje idu u smjeru decentralizacije kada je jasno navedeno ranije da same institucije nemaju planove zapošljavanja, nemaju kadrove, nemaju iskustvo, nemaju adekvatnu organizacionu saradnju niti između sebe niti sa Agencijom, te da ni decentralizovane procedure koje trenutno provode institucije nisu efikasne niti zadovoljavajuće. Teško je pretpostaviti, a Revizija nije niti jednim argumentom potkrijepila svoj pridjelog kako bi decentralizovan proces zapošljavanja, zasnovan na ovim činjenicama, bio učinkovit, efikasan te bi rezultirao upošljavanjem kvalitetnog kadra.
Važno je napomenuti da prijedlozi Revizije nisu u skladu ni sa Akcionim planom 1 uz Strategiju reforme javne uprave u BiH, posebno Dio III – Upravljanje ljudskim potencijalima u kojem je predviđeno ojačavanje uloge agencija za državnu službu/upravu. Naime, ako bi Agencija ostala samo kontrolni organ, bilo bi moguće da institucije objavljuju različite tekstove oglasa i različito ih provode; u pitanje u potpunosti dolazi i on-line prijava (LJP.5.2), što ćemo posebno obrazložiti; prijedlog Revizije je direktno u suprotnosti tački LJP.5.3 Akcionog plana (po kojoj su centralne personalne jedinice – ADS/U odgovorne i za provjeru prijava); ako bi proces bio potpuno decentralizovan, Agencija ne bi imala ni pravo postavljenja, što nije u skladu sa tačkom LJP.5.6 Akcionog plana, odnosno u direktnoj je suprotnosti sa istim (relevantni dio Akcionog plana dat je u prilogu).
Važnost agencija za državnu službu (kao generičkog naziva za centralne jedinice za zapošljavanje u vladama), istaknuta je i na međunarodnoj konferenciji „Kako privući i zadržati najbolje kadrove u državnoj službi, održane u Zagrebu 4. i 5. novembra 2008. godine, posebno od strane gospodina Franciska Cardone, koji je bio predstavnik SIGMA (u izvještaju Revizije navedena kao referentna organizacija), na navedenoj konferenciji.
Konačno, neke inicijative (prijedlog ministra civilnih poslova za izmjenu Zakona o državnoj službi u institucijama BiH iz 2008. godine), išle su u potpuno suprotnom pravcu, zapravo u smislu ukidanja decentralizovanih procedura (uz istovremeno neophodno kadrovsko jačanje Agencije), te se postavlja pitanje da li bi ovakav prijedlog mogao dobiti podršku institucija BiH, posebno ministara u Vijeću ministara BiH, te shodno tome i Parlamentarne skupštine BiH.
PRIJEDLOZI U ODNOSU NA IZVRŠNI REZIME:
- predlažemo sa strane 11 brisati rečenicu: „Svako četvrto radno mjesto čije je popunjavanje oglašeno u 2005. i 2006. godini još uvijek nije popunjeno, a svaka sedma procedura nije rezultirala zapošljavanjem uspješnih kandidata“, jer nije tačna (naime, to bi značilo da se u procedurama ne popuni 25% radnih mjesta, iako je riječ o mnogo manjem procentu; najuspješniji kandidat se uvijek zaposli, osim u slučaju odustanka najuspješnijeg, što nije česta pojava a i tada se primjenjuje rezervna lista i sl.; konačno, u momentu izrade ovog izvještaja provode se konkursi objavljeni u periodu septembar – oktobar 2008. godine, dok su sve procedure popune upražnjenih radnih mjesta iz ranijih godina OKONČANE, a procedure iz 2005. – 2006. godine okončane su još u 2006. – 2007. godini);
- izmijeniti prve dvije tačke Izvršnog rezimea saglasno izloženom u komentarima, što bi Agenciji omogućilo da implementira projekat HRMIS, te tek onda zauzeti konačni stav o efikasnosti centralizovanih procedura.
PRIJEDLOZI U ODNOSU NA OSTALI TEKST:
- na strani 13 predlažemo brisati podatke koji referiraju na internet forume, jer ozbiljni analitičari ne uzimaju takve podatke kao relevantne, s obzirom da mentalno zdravlje stanovništva u postkonfliktnom društvu (posebno tzv. „kolektivna paranoja“) obezvređuje takve izvore;
- na strani 17 riječ „uposlenike“ zamijeniti riječima „državne službenike“ u dijelu ko je intervjuisan, radi jasnoće termina (uposlenici u institucijama rade samo pomoćne poslove);
- kako je već prokomentarisano, na strani 20 broj „1.668.012“ ispraviti u „1.069.025“;
- na strani 24 brisati pretposljednju rečenicu (pretposljednji pasus), jer su podaci zastarjeli;
- broj od 63 nezavršena konkursa nije ažuran, vjerovatno zato što se okončani oglasi ne „skidaju“ odmah sa internet stranice, već kasnije te treba „ući“ u svaki konkurs da bi se vidjelo da li je okončan (trenutan broj nezavršenih konkursa iznosi 49, te broj nezavršenih konkursa definitivno IMA TREND SMANJENJA, a ne povećanja) – dokaz www.ads.gov.ba;
- s tim u vezi, predlažemo iz izvještaja brisati sve podatke i reference koje se odnose na oglase po članu 64. Zakona o državnoj službi, jer NIJE RIJEČ O UPRAŽNJENIM RADNIM MJESTIMA – na tim radnim mjestima uredno rade izvršioci a oglas se raspisuje u cilju rješavanja njihovog radno – pravnog statusa; uklanjanjem ovoga iz izvještaja će nestati nerealni brojevi – ekstremi (primjera 880 dana i sl.), a što se dobro vidi iz tabele 6. na strani 27 (trajanje procedura je od 55 do 321 dana, što je u prosjeku 194 dana), kao i tabele 13. na strani 33;
- predlažemo brisati ili izmijeniti drugi pasus na strani 36 izvještaja, jer usaglašavanje i odobravanje teksta oglasa je po zakonu u nadležnosti rukovodilaca institucija, te se ne može odobriti mail-om, dok trenutno nije poznato kako omogućiti komunikaciju između institucija putem interneta (osim e-maila);
- u boldiranom pasusu na strani 38 predlažemo brisati riječ „slaba organizacija“ jer konstatacija nije potkrijepljena dokazima i predstavlja subjektivno mišljenje; nadalje, ista konstatacija je u kontradikciji sa stranom 34 gdje je jasno i dokazano da su sekretari komisija bili PREOPTEREĆENI a ne neorganizovani;
- kako je već izneseno, ne može se podržati konstatacija u trećem pasusu na strani 48 da je svako četvrto mjesto (25%) oglašeno u 2005. i 2006. godini još upražnjeno, jer su sva mjesta osim nekoliko (red veličine 10-15) koja su oglašena i popunjena; kako je u 2005. godini zaposleno 482 državna službenika, u 2006. godini 409 državnih službenika, u 2007. godini 329 državnih službenika (prema izvještajima o radu za navedene godine), te u 2008. godini okončana je procedura izbora, odnosno zaposleno je 555 državnih službenika (odustalo je 17), može se zaključiti da je riječ o različitim redovima veličina (procenat ispod 5%, a ne 25%); posljednji podaci uzeti su iz Izvještaja Sektora za postavljenja za 2008. godine, sačinjenog za Nacrt Izvještaja o radu Agencije za državnu službu za 2008. godinu (takođe u prilogu).