U cilju stvaranja uslova da i mladi ljudi koji su stekli VSS, a nemaju radnog iskustva, budu primljeni u državnu službu, donesena je Odluka o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 52/05, 102/09 i 9/15), kojom se uređuje način i uslovi prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u institucije BiH. Navedenom Odlukom stvorena je obaveza institucija BiH da u svojim pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji predvide broj ili procenat pripravnika koje su dužne primiti. Odluku o prijemu pripravnika donosi rukovodilac institucije, na osnovu čega se raspisuje javni oglas, čiji jedan primjerak je institucija obavezna dostaviti Agenciji za državnu službu u elektronskom obliku radi objave na službenoj internet stranici Agencije. Navedenom Odlukom je propisan i način sprovođenja postupka izbora pripravnika, pravo na žalbu, zaključivanje ugovora o radu između institucije i pripravnika u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH, kao i prava i obaveze ugovornih strana. Pod uslovima i na način shodno predviđen pomenutom Odlukom, u institucije se mogu primati i volonteri. Detaljnu razradu uslova i načina prijema pripravnika i volontera institucija razrađuje svojim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Prilikom prijavljivanja na oglase za prijem državnih službenika, u potrebnim dokumentima se, između ostalog, traži i dokaz o traženom radnom iskustvu (ovjerena kopija uvjerenja ili potvrde da kandidat ima odgovarajuće radno iskustvo po sticanju VSS). Minimalno radno iskustvo koje se traži za najnižu poziciju državnog službenika – stručnog saradnika je godina dana od dana sticanja visoke stručne spreme (u nekim specifičnim institucijama se za istu poziciju traži i više godina radnog iskustva). Radno iskustvo ostvareno prije diplomiranja se ne uzima u obzir.

Volonterski staž se, u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10 i 32/13), a koje se primjenjuju i na državne službenike ukoliko neko pitanje nije regulisano Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH, računa u pripravnički staž i radno iskustvo kao uslov za rad na određenim poslovima. Postupak prijema pripravnika i volontera regulisan je  Odlukom o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 52/05, 102/09 i 9/15).

Uvjerenje o državljanstvu nema trajni karakter!

U skladu sa mišljenjem Sektora za državljanstvo i putne isprave Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, broj: 06-30-2-684/14 od 25.02.2014. godine, uvjerenje o državljanstvu nema trajni karakter, jer državljanstvo može prestati po zahtjevu građanina uz ispunjavanje određenih uslova, a u određenim slučajevima i odlukom nadležnog organa. Dakle, činjenica državljanstvo je promjenljiva kategorija i niti jednim propisom u Bosni i Hercegovini, što uključuje propise entiteta i Brčko Distrikta, nije propisan neograničen rok važenja uvjerenja o državljanstvu.

Za razliku od uvjerenja o državljanstvu, izvod iz matične knjige rođenih nema ograničen rok važenja, pa je po pitanju važenja uvjerenja o državljanstvu pogrešno pozivanje na odredbu člana 63. stav (3) Zakona o matičnim knjigama (Službene novine Federacije BiH“, broj 37/12), jer na obrascu uvjerenja o državljanstvu nije navedeno da ima neograničen rok važenja, kao što je to navedeno u obrascu izvoda iz matične knjige rođenih. Isto tako je pogrešno pozivanje na član 56. Zakona o matičnim knjigama („Službeni glasnik Republike Srpske br. 111/09 i 43/13), kojim je propisano da izvod iz matične knjige rođenih nema ograničen rok važenja.

Obzirom na naprijed navedeno, pod važećim uvjerenjem o državljanstvu podrazumijeva se uvjerenje koje nije starije od 6 mjeseci, pri čemu se navedeni rok računa od dana izdavanja uvjerenja od strane nadležnog organa (a ne od datuma ovjeravanja kopije istog) do dana predaje prijave na konkretan konkurs.

Potrebnu dokumentaciju, zajedno sa prijavnim obrascem, koji možete downloadovati sa naše web stranice https://www.ads.gov.ba, a koji se posebno kreira za svaki konkurs, dostavljate isključivo na adresu naznačenu u samom tekstu oglasa.
Ukoliko je oglas raspisan po osnovu člana 21. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, dokumentacija se dostavlja poštom preporučeno, sa naznakom za koji objavljeni konkurs se prijava šalje, na adresu:

Agencija za državnu službu BiH
Trg Bosne i Hercegovine 1
71000 Sarajevo

Ukoliko je oglas raspisan po osnovu čl. 19. stav (4) i 32a. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, dokumentacija se dostavlja poštom preporučeno na adresu institucije u čije ime se i raspisuje oglas, a što je takođe naznačeno u tekstu oglasa.
Izuzetno, ukoliko je oglas raspisan po osnovu člana 21. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, a u vezi sa čl. 15. st. (3) i (4) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08), dokumentacija se dostavlja poštom preporučeno na adresu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, što je opet naznačeno u tekstu oglasa.

Konkurs za prijem pripravnika u institucijama Bosne i Hercegovine provodi se u skladu sa Odlukom o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 52/05, 102/09 i 9/15).

Ukoliko u oglasu za prijem pripravnika nije navedeno slanje prijavnog obrasca, isti kandidati nisu dužni slati, ali je potrebno poslati prijavu na oglas, koju sačinjava kandidat i koja bi trebala da sadrži: ime i prezime kandidata, kontakt podatke kandidata (adresa, broj telefona, e-mail), poziciju na koju se kandidat prijavljuje, kratku biografiju i taksativno nabrojanu dokumenetaciju koju kandidat dostavlja. Dakle, prijavu na oglas je potrebno da kandidati sami napišu i svojeručno potpišu, te zajedno sa traženom dokumentacijom dostavite na navedenu adresu u predviđenom roku

Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, Agencija za državnu službu je nadležna samo za sprovođenje konkursnih procedura za prijem državnih službenika (lica sa visokom spremom - VSS), dok procedure zapošljavanja lica sa srednjom i višom spremom-zaposlenika, sprovode institucije svaka za sebe.

U skladu sa Odlukom o uslovima i načinu prijema pripravnika VII stepena stručne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 52/05, 102/09 i 9/15), Agencija za državnu služnu Bosne i Hercegovine na svom web sajtu objavljuje samo tekst konkursa (koji konačan tekst prethodno dostavi institucija), ne i pozive i rezultate konkursne procedure koju sprovodi institucija koja prima pripravnike.

U skladu sa članom 10. navedene odluke Komisija razmatra pristigle prijave i utvrđuje redoslijed kandidata u skladu sa ispunjavanjem uslova iz oglasa i pokazanim znanjem kandidata, ukoliko se organizuje posebna provjera znanja, te donosi Odluku o načinu provjere znanja kandidata.

Sve informacije vezane za proceduru prijema pripravnika možete da dobijete kontaktirajući instituciju u kojoj je raspisan oglas, a koja i provodi proceduru prijema pripravnika.

Kako bismo udovoljili Vašem zahtjevu, odnosno izdali Vam uvjerenje o podacima iz službene evidencije (budući da ste izgubili rješenje o oslobađanju od obaveze polaganja javnog ispita), a uvjerenja koja se izdaju na lični zahtjev nisu oslobođena od plaćanja takse u skladu sa odredbama Zakona o administrativnim taksama ("Službeni glasnik BiH", br. 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06, 76/07 i 98/12) potrebno je da uplatite taksu u iznosu od 15 KM, po tarifnom broju 1. Tarife administrativnih taksi.

Taksa se plaća uplatnicom u svrhu Administrativna taksa u korist JRT – Trezor BiH – takse na račun broj: 3380002210018390 UniCredit banka d.d. Mostar.

Broj poreskog obveznika: JIB / ID odnosno JMBG.

Vrsta uplate: "0"

Vrsta prihoda 722101

Poreski period: datum uplate

Opština: šifra opštine prebivališta - sjedišta uplatioca

Budžetska organizacija 2603999

Poziv na broj: sva polja popuniti sa brojevima 0.

Jedan primjerak uplatnice obavezno dostaviti Agenciji za državnu službu Bosne i Hercegovine. 

Javni ispit Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, definisan Zakonom o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 8/10 i 40/12) i Odlukom o načinu polaganja javnog i stručnog ispita ("Službeni glasnik BiH", br. 96/07, 43/10 i 103/12) čini sastavni dio konkursne procedure.

Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita (“Službeni glasnik BiH”, broj: 103/12) objavljenja je u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine dana 25.12.2012. godine, te stupila na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno 03.01.2013. godine.

Izmjene navedene Odluke odnose se na promjenu karaktera javnog ispita, tako da položen javni ispit važi samo za konkretan javni konkurs. Dakle, sadašnji javni ispit nema trajnu kategoriju (iako je do izmjena navedene Odluke javni ispit je bio izjednačen sa stručnim upravnim ispitom). S tim u vezi, o polaganju javnog ispita Agencija ne izdaje uvjerenje. Nadalje, broj testnih pitanja je smanjen i sadrži ukupno 21 pitanje, te je kandidat zadovoljio na javnom ispitu ako tačno odgovori na najmanje 11 pitanja, u skladu sa čl. 7. i 8. Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita. Vrijeme za rješavanje testa iznosi 30 minuta.

Kandidati koji su položili javni ispit u nadležnosti Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, ali pod uslovom da je javni ispit položen do dana stupanja na snagu navedene Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o načinu polaganja javnog i stručnog ispita, tj. do dana 03.01.2013. godine, smatra se da imaju položen stručni upravni ispit.

Ukoliko je kandidat završio vojnu akademiju za sticanje visoke školske spreme (VII stepen) što mora biti navedeno u diplomi, on može konkurisati na sva radna mjesta za koja nije propisana vrsta završenog fakulteta, dakle ako nije izričito navedeno, npr. "pravni fakultet" ili "ekonomski fakultet". Pored toga, kandidat koji je završio vojnotehničku akademiju može još i konkurisati i na mjesta za koja se kao uslov traži npr. "tehnički fakultet".

Međutim, ako je kandidat završio vojnu akademiju za sticanje više stručne spreme (VI stepen) isti ne može konkurisati za državnog službenika, ali može za zaposlenika (lica srednje i više spreme), takođe pod uslovima da nije tražena vrsta školske spreme.

Iznimno, kandidati koji su do stupanja na snagu Zakona o vojnim školama i naučnoistraživačkim ustanovama JNA (mart 1978.g.), završili vojnu akademiju u trajanju od najmanje tri godine ili drugu visokoškolsku vojnu ustanovu , takođe u trajanju od najmanje tri godine, ili neku od redovnih postiplomskih vojnih škola (visoke vojne škole kao što su: Komandno štabna akademija, Ratna škola-škola narodne odbrane), u skladu sa istim zakonom smatra se da imaju stečenu visoku školsku spremu, te se mogu prijavljivati na radna mjesta državnih službenika u skladu sa prethodno navedenim.

Agencija za državnu službu prema članu 62. Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine osigurava obuku i razvoj državne službe, dok su odredbama člana 49. tog Zakona utvrđena prava i obaveze u vezi stručnog obrazovanja i usavršavanja državnog službenika u pogledu datog prava i obaveze državnom službeniku da učestvuje u savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti. Agencija za državnu službu odlukom određuje posebne kredite i vrši planiranje, uslove, način i postupak određivanja učešća državnih službenika na savjetovanjima i drugim načinima njihovog obrazovanja koje ona organizuje. Zakon o državnoj službi u institucijama BiH ne sadrži odredbe koje se odnose na školovanje za sticanje višeg stepena školske spreme (zvanje magistra ili doktora nauka), odnosno ne predviđa da se isto može podvesti pod stručno obrazovanje i usavršavanje državnog službenika, jer viši stepen stručne spreme nije predviđen kao poseban uslov za obavljanje konkretnog radnog mjesta. Što se tiče prava zaposlenika (uposlenih koji nemaju status državnih službenika) na stručno obrazovanje, mjerodavno mišljenje može dati Ministarstvo pravde BiH koje je nadležno za nadzor nad izvršavanjem odredaba Zakona o radu u institucijama BiH koji reguliše prava i obaveze zaposlenika.

Članom 44. Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH propisano je da zaposleni u institucijama BiH imaju pravo na naknadu troškova potrebnih za stručno obrazovanje, usavršavanje i obučavanje, a u skladu sa podzakonskim aktom koji donosi Savjet ministara, na predlog Ministarstva finansija i trezora BiH. Na osnovu navedenog člana Savjet ministara BiH je donio Odluku o načinu i postupku ostvarivanja prava na naknadu za obrazovanje i stručno usavršavanje u institucijama BiH ( u daljem tekstu: Odluka), gdje je u članu 4. u stavu 1. propisano da pravo na naknadu za stručno obrazovanje zaposleni u institucijama BiH ostvaruju na osnovu programa stručnog obrazovanja koji za pojedine oblasti donosi Savjet ministara BiH na prijedlog resornog ministarstva i uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva finansija i trezora i Ureda za zakonodavstvo. U stavu 3. istog člana Odluke se dalje precizira da pitanje visine naknade za stručno obrazovanje (iznos koji institucija BiH sufinansira), vremenskog roka u kome je zaposleni koji se upućuje na stručno obrazovanje dužan ostati na radu u instituciji BiH i druga bitna pitanja koja nisu regulisana navedenom Odlukom predstavljaju sadržaj programa stručnog obrazovanja.

Iz naprijed citiranih odredbi Odluke proizilazi da, ukoliko institucija želi odobriti naknadu za obrazovanje uposlenicima, potrebno je prvo da sama institucija predloži Savjetu ministara program stručnog obrazovanja za pojedinu oblast. Tek po donošenju istog od strane Savjeta ministara, a koji treba da sadrži regulirana sva pitanja naznačena u stavu 3. člana 4. Odluke, zaposleni mogu steći pravo na naknadu za stručno obrazovanje sukladno članu 2. stavu 1. Odluke, uz poštivanje odredaba iste (član 5.), koje se odnose na postupak i način ostvarivanja prava na naknadu. Budući da je obrađivač navedene Odluke Ministarstvo finansija i trezora BiH, isto može dati i mjerodavno mišljenje u ovom segmentu.

Svi slučajevi obavljanje dodatne aktivnosti propisani su Odlukom o slučajevima u kojima se može dati odobrenje državnom službeniku da bavlja dodatnu aktivnost ("Službeni glasnik BiH", br. 21/04 i 58/10). U članu 2. u alineji 1. Odluke propisano je da državni službenik može biti član upravnih i drugih organa pravnih lica na bilo kom nivou u BiH pod uslovom da ukupna mjesečna naknada po svim osnovama za tu aktivnost ne prelazi iznos jedne prosječno isplaćene mjesečne plate po zaposlenom, ostvarene u posljednja tri mjeseca tekuće godine na području entiteta na kome se nalazi sjedište pravnog ili dugog lica iz ove alineje. U ostalim alinejama su decidno propisani drugi slučajevi kada se može obavljati dodatna aktivnost, s tim što se nigdje ne spominje obavljanje dužnosti savjetnika u nekom od preduzeća, dok je za obavljanje dužnosti savjetnika u državnoj instituciji sukladno Zakonu I provedbenim propisima potrebno odsustvo iz državne službe. Međutim, ono što je najbitnije je da se dodatna aktivnost može obavljati pod uslovom da ista nije prema propisima nespojiva sa dužnostima državnog službenika, kako je propisano u stavu 2. člana 1. navedene Odluke, što znači da ne smije postojati nikakav sukob interesa. Prema članu 3. Odluke državni službenik podnosi pismeni zahtjev sa obrazloženjem rukovodiocu institucije i to putem neposrednog rukovodioca, u kojem traži suglasnost za obavljanje određene dodatne aktivnosti, a rukovodilac je taj koji odlučuje o zahtjevu tj. istom može udovoljiti ili ne, vodeći posebno računa o naprijed navedenom tj. sukobu interesa i nespojivosti sa dužnostima državnog službenika, u protivnom se primjenjuju odredbe koje se odnose na odgovornost kako državnog službenika tako i onoga ko je odlučio suprotno navedenoj Odluci i zakonskim propisima.

Članom 16. (nespojivosti sa dužnostima državnog službenika) stav 1. tačka c) Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", broj 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), utvrđeno je da sa izuzetkom rukovodećih državnih službenika, smatraće se da je državni službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH. U tom slučaju, rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.

Članom 18. (prava i obaveze sekretara domova, sekretara Zajedničke službe i savjetnika) stav 2. propisano je da državni službenik, sa izuzetkom rukovodećih državnih službenika, ukoliko bude imenovan na položaj sekretara domova, sekretara Zajedničke službe i savjetnika, smatraće se da je na odsustvu od trenutka kada je imenovan. U tom slučaju, rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi. Isti se odnosi na savjetnike lica pobrojanih u članu 4. istog Zakona. Zakon nedvosmisleno uređuje prava i obaveze državnih službenika u institucijama BiH, te se gore navedeni slučajevi odnose samo na kategorije državnih službenika u smislu odredbe člana 7. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH.

Državni službenici u institucijama Bosne i Hercegovine ne mogu ostvariti pravo na odsusutvo iz državne službe u slučaju prelaska na radno mjesto savjetnika na entiteskim i kantonalnim nivoma vlasti u Bosni i Hercegovini, a pogotovo ne u slučaju prelaska na radno mjesto u javnim preduzećima, budući da isto radno mjesto nije funkcija na koju se bira direktno ili indirektno, ili imenovanje u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

Rukovodeći državni službenici su Sekretar, Sekretar sa posebnim zadatkom, Direktor, Pomoćnik ministra, Pomoćnik direktora i Glavni inspektor. Sekretar obavlja poslove rukovodećeg karaktera i koordinira radom sektora. Odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih određenoj instituciji. Sekretar je odgovoran za svoj rad i upravljanje i odgovoran je rukovodiocu institucije. Sekretar sa posebnim zadatkom obavlja poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavljanje posebnih zadataka utvrđenih odlukom Vijeća ministara ili drugim propisima. Na Sekretara sa posebnim zadatkom primjenjuju se isti uslovi kao na Sekretara, osim ako Zakonom nije drugačije utvrđeno. Sekretar sa posebnim zadatkom je odgovoran za svoj rad i upravljanje Vijeću ministara. Pomoćnik ministra obavlja rukovodne poslove unutar osnovne organizacione jedinice odnosno sektora i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj organizacionoj jedinici. Pomoćnik ministra je za svoj rad i upravljanje odgovoran rukovodiocu institucije. Pomoćnik direktora (odgovoran za svoj rad rukovodiocu institucije) rukovodi određenim područjem rada ili određenom organizacionom jedinicom i obavlja druge poslove iz određene oblasti koje mu odredi direktor. Glavni inspektor (odgovoran za svoj rad rukovodiocu institucije) neposredno organizira i rukovodi radom inspektorata u određenoj oblasti inspekcijskog nadzora.

• Probni period - obavezan, u trajanju od 12 mjeseci. Razriješenje se bazira na osnovu nezadovoljavajuće ocjene rada (bez prava na naknadu zbog otpuštanja). Može se dozvoliti produžetak trajanja probnog perioda do 6 mjeseci. Razriješeni državni službenik ima pravo da njegovo razriješenje bude preispitano od strane Odbora.
• Ocjena rada - direktno nadređeni ocjenjuje rad državnih službenika najmanje svakih 6 mjeseci (ocjenu rada Sekretara na posebnom zadatku u Vijeću ministara ocjenjuje Vijeće ministara na prijedlog posebne komisije koju imenuje Vijeće ministara) Razriješenje se dešava u slučaju dvije uzastopne negativne ocjene rada (zahtijeva se prothodno pribavljanje mišljenja Agencije za državnu službu (ADS)). Razriješeni državni službenik ima pravo da njegovo razriješenje bude preispitano od strane Odbora.
• Prekobrojnost (član 33) - isključivo kao posljedica reorganizacije ili smanjenja obima poslova institucije. Državni službenik može biti raspoređen na slično upražnjeno radno mjesto u drugoj instituciji, nudi mu se prijevremeno penzionisanje, ili se razriješava dužnosti sa pravom na otpremninu (može zatražiti od Odbora preispitivanje odluke o razriješenju).
• Interni premještaj (član 32) - može biti uz suglasnost državnog službenika (neophodno postojanje upražnjenog radnog mjesta) ili bez suglasnosti državnog službenika u skladu sa objektivno utvrđenim pravilima državne službe. Zakon dalje ne razrađuje interni premještaj bez suglasnosti državnog službenika, ali postoji podzakonski akt Agencije o tome.
• Sekretar s posebnim zadatkom (član 34) - mandat od 5 godina, a maksimalno 10 godina (produženje). Ako je osoba prije imala status državnog službenika, vraća se na istu ili sličnu poziciju.
• Disciplinska odgovornost - rukovodeći drzavni sluzbenik se može smatrati disciplinski odgovornim ukoliko svojom krivicom pocini povrede sluzbene duznosti predvidjene Zakonom i Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti drzavnih sluzbenika u institucijama BiH. Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Agenciji podnosi rukovodeci drzavni sluzbenik najviseg ranga organa nadleznog za imenovanja. Disciplinski postupak se vodi pred disciplinskom komisijom koju formira Agencija.
• Dobrovoljno istupanje iz državne službe - rezultira gubitkom statusa državnog službenika.

Zakon o državnoj službi u institucijama BiH ne sadrži odredbe koje se odnose na ostarivanje prava na odvojen život, nego je isto načelno propisano odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, kao i članom 37. Zakona o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine gdje je u stavu (1) propisano da „naknada za odvojeni život, naknada u slučaju privremenog raspoređivanja, te regulisanje prava na troškove smještaja uređuje se posebnim podzakonskim aktom, koji donosi Vijeće ministara na prijedlog Ministarstva finansija i trezora". Kako Vijeće ministara BiH do sada nije donijelo navedeni podzakonski akt, a nismo upoznati da je stavljena van snage Odluka o načinu obračuna plata i drugih naknada zaposlenih u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, ministarstvima Bosne i Hercegovine i drugim institucijama i tijelima Vijeća ministara BiH iz 2002. godine – dio koji se odnosi na naknadu za privremeni smještaj i naknadu troškova odvojenog života, za reguliranje navedenog prava i dalje se primjenjuju odredbe iste prema kojima je propisano da naknadu za privremeni smještaj i troškove odvojenog života imaju predsjedavajući Vijeća ministara, ministri, zamjenici ministara i rukovodeći državni službenici Vijeća ministara, ministarstava i drugih institucija i tijela Vijeća ministara i to na način i pod uslovima propisanim u tač. XX i XXI navedene Odluke. Nerukovodeći državni službenici nemaju pravo na naknadu za privremeni smještaj i naknadu troškova odvojenog života, sukladno citiranim odredbma Odluke.

Članom 46. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, decidno je navedeno da državni službenici imaju pravo, pored određenog broja radnih dana za godišnji odmor a zavisno od nivoa državnog službenika, i pravo na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini. Budući da je ova zakonska norma važeća jer Zakon o državnoj službi u institucijama BiH još nije mijenjan povodom navedenog pitanja, iako su izmjene i dopune u postupku i njima će se obuhvatiti i pitanje plaćenog odsustva (uslovi i način ostvarivanja ovog prava), te posebno usaglašavanje trajanja plaćenog odsustva sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, jasno je da državni službenik ima pravo na plaćeno odsustvo od pet dana u jednoj kalendarskoj godini (misli se svakako na pet radnih dana).

Zakon o radu u institucijama BiH, sa posljednjim izmjenama, u članu 30. stav (1) propisuje pravo zaposlenika na odsutnost s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini – plaćena odsutnost u slučaju: stupanja u brak, porođaja supruge i teže bolesti ili smrti člana uže obitelji, što znači da zaposlenici imaju veći broj dana plaćenog odsustva nego ranije (sedam umjesto pet), i samim tim veći broj dana plaćenog odsustva od državnih službenika i to sve dok izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koje su u proceduri, ne stupe na snagu.

Kako je članom 45. Zakona o državnoj službi u institucijama BiH decidno propisano da se na državnog službenika primjenjuje Zakon o radu u institucijama BiH i drugi zakoni koji regulišu prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno, a Zakon o državnoj službi u institucijama BiH u naprijed citiranoj odredbi člana 46. decidno utvrđuje trajanje plaćenog odsustva, to se ni u kom slučaju na državnog službenika ne mogu primjeniti odredbe Zakona o radu u institucijama BiH, u smislu da mu se odobri plaćeno odsustvo duže od pet dana u jednoj kalendarskoj godini.

Članom 16. stav 1. tačka d) Zakona o državnoj službi u institucijama BiH („Službeni glasnik BiH, br. 19/02, 35/03, 4/04,17/04, 24/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09 i 8/10), propisano je da državni službenik s izuzetkom rukovodećih držabnih službenika, koji je bio na odsustvu iz državne službe ima pravo da se vrati na isto ili slično radno mjesto u instituciju koja mu je odobrila odsustvo iz džavne službe u roku od mjesec dana od nastupanja slijedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.

Rješenje o vraćanju na isto ili slično radno mjesto (vraćanje sa neplaćenog odustva u državnu službu) donosi institucija koja je i donijela rješenje o odsustvu iz državne službe a ne Agencija za državnu službu, koja u ovom segmentu nema zakonskog osnova za donošenje rješenja.

Newsletter je e-mail koji šaljemo osobama koje su svoju e-mail adresu prijavile na našu mailing listu. Newsletter se godišnje u prosjeku pošalje 220 puta što znači da se informacije o našim aktivnostima korisnicima dostavljaju gotovo svakodnevno.

Newsletter sadrži:

1. raspisane konkurse za popunu radnih mjesta državnih službenika u institucijama BiH,
2. obuke koje organiziramo za profesionalno usavršavanje državnih službenika,
3. informacije o trenutnim aktivnostima u organizaciji konkursa i obuka (poput termina i rezultata polaganja raznih ispita, termina održavanja obuka i sl.) i,
4. druge informacije (vijesti, objava podzakonskih akata i sl).

Upotreba newsletter sistema oslobađa korisnika od stalnog provjeravanja web sajta Agencije, jer je dovoljno da jednom posjetite naš web sajt, upišete svoju e-mail adresu u newsletter sistem i onda će vam informacija o svakom novom objavljenom konkursu ili obuci, ili neka druga informacija, doci direktno na vašu e-mail adresu. Na taj način, umjesto da vi tragate za informacijama po novinama ili redovno posjećujete  naš web sajt, informacija traži vas.

Da biste dobivali newsletter, potrebno je da kliknete na dugme "Pretplatite se" u okviru sekcije za Newsletter na početnoj stranici web portala. 

Korištenje sistema je potpuno besplatno.